Skoro po pravilu, ljudi se nakon prvog ili drugog snažnog paničnog napada jave na psihoterapiju, jer je to toliko snažna i neprijatna senzacija da izaziva osećaj urgentnosti. Ono što često stoji iza toga su meseci, možda i godine tihog stresa ili bola. Nekada i ne dodje do paničnog napada, već se radi to neprospavanim noćima, problemima sa stomakom, glavoboljama, povremenim neprijatnim senzacijama u telu, opsesivnim mislima, osećajem bezvoljnosti, itd.
Nekada smo se tako navikli na odredjeni stres da mozda traje od kada znamo za sebe. Možda je to naš hroničan umor, jer ne uzimamo vreme da se zaustavimo, možda je to naš prefekcionizam i uvek ima nešto što ne valja i što treba popraviti, možda posao na kome nismo zadovoljni, ljubavni odnos u kome se ne osećamo ispunjeno, ili koji je stalno nestabilan pa se nosimo se usponima i padovima i to nas troši. Možda je u pitanju životna promena poput roditeljstva i nismo stigli da obradimo sta se sve promenilo jer smo preplavljeni svakodnevnim obavezama, možda je usamljenost, možda traume koje smo potisli, možda gubici koji su doneli promene koje su nam vrlo teške. Ima zaista mnogo različitih uzroka, ali često rezultat bude takav da naše zdravlje pati i kvalitet života opada.
Razlika izmedju trenutnog i hroničnog stresa
Trenutni stres nastaje kao odgovor na trenutnu neprijatnost/problem (npr. ispit, saobraćajna gužva, konflikt na poslu). Telo odmah reaguje povećanim lučenjem hormona stresa, ali se nakon rešavanja problema vraća u normalu. Pojavljuje se u određenim situacijama, kao što su rokovi, konflikti ili nepredviđene okolnosti. Iako može biti intenzivan, telo se nakon nekog vremena vraća u normalno stanje. Dok kod hroničnog stresa je situacija drugačija. Dugotrajan je i često nesvestan. Nastaje kada ignorišemo ili potiskujemo stvari koje su nam stresne, dok se u pozadini naš organizam nalazi u stalnom stanju napetosti.
Kako prepoznati tihi stres?
Tihi stres može biti teško uočljiv, ali postoje znakovi na koje treba obratiti pažnju:
- Telesni signali: Hronični umor, glavobolje, nesanica, napetost u mišićima, bol u vratu i ramenima, problemi sa varenjem, stezanje u grudima
- Emocionalni pokazatelji: Razdražljivost, osećaj praznine, pad motivacije, stalni osećaj pritiska ili nervoze, bezvoljnost
- Mentalni simptomi: Problemi sa koncentracijom, zaboravnost, preterano analiziranje situacija.
- Promene u ponašanju: Povlačenje od drugih ljudi, prejedanje, preterano gledanje serija ili filmova, neprestano skrolovanje telefona, povećana konzumacija alkohola ili kofeina.
Dugoročne posledice potisnutog stresa
Ako ga ne prepoznamo i ne obradimo na vreme, tihi stres može ostaviti raznolike posledice:
- Fizičko zdravlje: Slabiji imunitet, problemi sa varenjem, razne vrste psihosomatskih tegoba
- Mentalno stanje: Anksioznost, depresija, hronični osećaj iscrpljenosti i preplavljenosti.
- Odnosi s drugima: Manjak strpljenja, distanca, pojačani konflikti u porodici i na poslu.
Kako se osloboditi tihog stresa?
Prvi korak je da prepoznamo da nas nešto muči i da se ne osećamo dobro. Iako to možda zvuči intuitivno, pored svakodnevne žurbe i obaveza, lako možemo ignorisati svoja neprijatna osećanja i signale koje nam šalje telo. Nakon prepoznavanja, možemo videti kako da dođemo do uzroka, i da li je to što nas muči rešivo i kako. Razgovor sa stručnim licem, pored razgovora sa bliskim ljudima može biti dobra opcija.
- Obratite pažnju na svoje emocije – Izvojite vreme da primetite kako se osećate i zašto se tako osećate
- Slušajte svoje telo – Ako osećate napetost, umor ili nesanicu, možda je vreme da usporite.
- Vodite dnevnik misli – Pisanje može pomoći da bolje razumete svoje brige i pronađete način da ih rešite.
- Uvedite fizičku aktivnost – Šetnja, joga, ples, trening – bilo kakav pokret može vam pomoći da regulišete razna osećanja
- Praktikujte tehnike opuštanja – Duboko disanje i vežbe relaksacije mogu vam pomoći da smirite um.
- Razgovarajte s nekim – Ne morate sve rešavati sami. Pričanje sa prijateljem, partnerom, porodicom ili psihoterapeutom može biti od velike pomoći.
Zaključak
Tihi stres možda nije uvek očigledan, ali može imati veliki uticaj na naše telo, misli i odnose s drugima. Što ranije prepoznamo njegove znake i reagujemo, to ćemo lakše sačuvati svoje mentalno i fizičko zdravlje. Ukoliko želite da zakažete seansu možete nam se javiti putem mejla ili telefona.
Autor teksta:
Milica Stanisavljević